Nocebo: srmtonosni placebo

Termin placebo je vec poprilicno rasiren i prihvacen u stanovnistvu. Radi se naime o "lijeku" a ne o lijeku, substanci koja nema nikakav fizioloski efekat na ljudski organizam, ali kod covjeka je u stanju da otkloni neki simptom bolesti ili smetnju.

Placebo je razlicito uspjesan kod razlicitih smetnji. Kod migrene npr. placebo "pali" u cak 40 % slucajeva.

Da li je kasno da prestanem pusiti?

Pusaca je sve manje, a bivsih pusaca je sve vise. Prestanak pusenja je san (skoro) svakog pusaca. Tako se u SAD-u procenat pusaca smanjio sa 42 % u 1965. godini na 19 % u 2010. godini. Trend je takodjer u istom pravcu: 69 % pusaca zeli da prestane pusiti (ostatak su vjerovatno omladinci koji su tek poceli da puse i vjerovatno se sa cigaretom u ustima osjecaju odraslo).

Prestanak pusenja nije bez razloga: pusaci koji prestanu pusiti prije svoje 35. godine imaju smrtnost vrlo slicnu onoj od nepusaca.

Smrtonosna priča o nastanku ručnih satova

U prvom svjetskom ratu džepni satovi su postepeno postajali opterećenje. Ispadali su iz džepova, nekada pod vojničku čizmu i tu bi završavali svoj životni vijek. Američka armija je tada tražila satove koji bi bolje pristajali borbi u tranšejama. Fabrike satova su džepne satove pričvršćavale na trake koje bi se mogle vezati na ruku.

Nešto prije rata Nijemci su razvili interesantnu mješavinu elemenata koja je svijetlila u zraku. Radilo se o mješavini radijuma i cinka. Radijum je u to doba postao statusni simbol kojem je pridavana izuzetna ljekovitost. Pierru i Marie Curie je uspjelo da izdvoje samo 100 miligrama čistog radijuma iz tri tone uranijeve rude. Radijum je također radioaktivan a njegovim raspadom nastajao je gas radon.

Izlaganje buci vodi u smrt

U studiji australijskih naucnika objavljenoj u naucnom casopisu "Preventive Medicine" 1. decembra 2011. godine ustanovljena je znacajna veza izmedju izlaganja buci i incidence (broj novih slucajeva na 100 000 stanovnika) nestabilne angine (bolovi u predjelu srca pri naporu ili stresu) i kardiovaskularne bolesti.

Osobe koje su trpile buku na radnom mjestu su imale 53 %, odnosno 75 % vecu sansu da dobiju anginu ili kardiovaskularnu bolest, respektivno, i ovaj efekat nije vezan za povisen krvni pritisak.

Svake godine 150 miliona ljudi osiromaši zbog skupih lijekova

Dvije milijarde ljudi nemaju pristup osnovnim lijekovima a 150 miliona ljudi svake godine bude gurnuto ispod praga siromaštva zbog visoke cijene lijekova, kažu organizatori Treće međunarodne konference o poboljšanju korištenja lijekova (ICIUM), održane prošlog mjeseca u Antaliji (Turska).

Mnogi lijekovi, mada su dostupni pod mnogo nižim cijenama, bivaju plaćeni mnogo skuplje zbog politike farmaceutske industrije da promovira skupe (patentirane) lijekove.

Nakon 1 milijarde dolara pazara, lijek povučen s tržišta

Xigris, lijek farmaceutske kompanije Eli Lilly, nakon 10 godina komercijalizacije u USA i EU, sada je povučen s tržišta, jer je otkriveno da ne nudi nikakvu prednost naspram placeba (odnosno ne-liječenja).

Xigris je korišten protiv sepse (preplavljenosti krvi bakterijama), te je u dodatnoj studiji pokazano da je smrtnost nakon 28 dana pri korištenju ovog lijeka 26 % a pri korištenju placeba 24 %.

Londonska cyber medicinska ordinacija razljutila njemačke ljekare

30. novembra je Njemačka ljekarska asocijacija objavila da profesionalni kodeks ne dopušta liječenje i medicinsko savjetovanje bez ličnog kontakta s pacijentima. A to upravo čini njemački online servise Dr Ed (www.dred.com), koji djeluje iz Velike Britanije, jer je tamo to dozvoljeno.

Websajt je vlasništvo privatne investicione kompanije Health Bridge Limited, a trenutno su u njemu upošljena dva njemačka ljekara opšte prakse s dodatnim kvalifikacijama iz tropske i interne medicine te iz spolnih bolesti.Konsultacije koštaju između 9 i 29 €. Recepti se izdaju preko jedne apoteke u Hamburgu.Od Avgusta 2011. godine oko 500 pacijenata se registrovalo na sajtu.

Kompanija trenutno planira da regrutuje više doktora.

BMJ

Iz prve ruke: Fitnes vjerovatno važniji od gojaznosti

Već je u ranijim studijama pokazano da, mada gojaznost definitivno sa sobom nosi povećan rizik za kardiovaskularna oboljenja i mortalitet, da fitnes ima veći utjecaj na zdravlje od gojaznosti. Tako veći rizik za oboljenje imaju mršavi ljudi koji nisu fit (istrenirani) nego gojazni koji su fit.

 Na slici: 1. područje infarkta - ožiljno, nefunkcionalno tkivo; 2. mjesto tromboze u ovom slučaju.

Na jučerašnjoj prezentaciji još neobjavljenih rezultata jedne studije koja se bavi povezanošću aktiviranih trombocita (krvnih pločica) sa rizikom za kardiovaskularnim komolikacijama poput tromboze, predstavljeni su neki interesantni rezultati.

Jos jedna "izuzetna" studija o masnocama u krvi

Naslov studije je: "Efekt dva intenzivna tretmana statinima na progresiju kardiovaskularnih oboljenja".

I prva recenica u studiji glasi: "Randomizirane klinicke studije su konsistivno pokazale da (...) statini (lijekovi za obaranje masnoce u krvi) smanjuju broj kardiovaskularnih incidenata."

Napokon uspjesna vakcina protiv malarije?

Nakon vise od jedne decenije klinickih istrazivanja i investiranih 300 miliona dolara, vakcina protiv malarije je napokon pocela davati rezultate u fazi III klinickih ispitivanja.

U studiji sa 6000 djece starosne dobi izmedju 5 i 17 mjeseci ova vakcina je pokazala uspjeh od 56 %. Ovo je prvi puta da se dobio jasan pozitivan rezultat kod africke djece.

Vakcinu razvija britanska kompanija GlaxoSmithKline.

NEJM