U posljednjem broju
poznatog naučnog ćasopisa "Lancet" objavljena je analiza
28 studija, koje su većinom i same po sebi analize (dakle radi
se o "analizi analiza", tzv. meta-analizi) o uticaju
dojenja na zdravlje djeteta i majke.
Mada je već od
ranije poznato da dojenje nudi određene prednosti djetetu i majci,
ovdje su te prednosti detaljno obrađene te su upoređene prakse
dojenja u zapadnim i nerazvijenim te srednje razvijenim zemljama.
Ukratko, rezultati
ove meta-analize nam govore da djeca, koja su duže dojila, imaju
značajno niži broj infektivnih oboljenja te broj smrti kao njihovih
posljedica, manji broj deformacija zubala te višu inteligenciju u
odnosu na djecu koja su dojila kraće vrijeme ili nisu uopće dojila.
Ova nejednakost se nastavlja i u kasnijem životu. Osim toga, sve je
više indicija da dojenje štiti i od gojaznosti i šećerne bolesti
u odraslom dobu.
Dojenje bi moglo
godišnje spriječiti (statistički gledano) smrt 823 000 djece u
čitavom svijetu.
Što se tiče majki,
dojenje sprječava značajan broj novih slučajeva raka dojke, i može
smanjiti rizik za nastanak raka jajnika i dijabetesa. Globalno
gledano, 20 000 smrti majki može biti spriječeno dojenjem.
Da je "znanje
krhko" pokazuje međutim i zvanični proglas Američke Akademije
Pedijatara iz ne tako davne 1984. godine, u kojem se kaže da "i
ako postoje neke prednosti dojenja u populaciji sa urednom higijenom,
ishranom i medicinskom zaštitom, te prednosti su očito skromne".
Nešto više od 30 godina kasnije svjedoci smo brojnih studija koje
dokazuju da je svojevremeno taj stav bio ozbiljna opasnost za
generacije koje su odrasle u vjerovanju da dojenje i nije nešto
posebno. Politike mnogih zapadnih zemalja su možda i dan danas pod
uticajem ovog proglasa, I drugih proglasa koji su nastali bez dobro
potkovane naučne argumentacije nego više iz tzv. Političke
korektnosti ili iz finansijskih interesa.
U zapadnim
zemljama nivo dojenja je niži nego u razvijenim, pretežno zbog
načina života orijentisanog prema karijeri, te zakonskim odredbama
trajanja porodiljskog odsustva. Tako npr. u Švajcarskoj, Belgiji,
Francuskoj ili Holandiji, porodilja smije samo između 3 i 4 mjeseca
odsustvovati s radnog mjesta, s mogućnošću vraćanja na radno
mjesto čak i prije istoka ovog roka, dok u SAD-u to vrijeme uopće
nije regulisano i ne postoje nikakva socijalna primanja kao
finansijski nadomjestak za to vrijeme (u SAD-u). Rijetke su države
koje ženama nude više vremena za njegu i dojenje djeteta, poput
Austrije, koja ostavlja mogućnost porodiljskog odsustva do 2 godine,
sa zagarantovanim prethodnim radnim mjestom.
I mada je situacija
u razvijenim zemljama nepovoljnija za dojenje djece, čak i u
nerazvijenim i u zemljama u razvoju, u kojima mnoge majke nemaju
posao i ostaju sa svojom djecom kod kuće, samo 37% djece se
hrani isključivo majčinim mlijekom u prvih 6 mjeseci života.
Ovakva situacija je dijelom i posljedica intenzivnog reklamisanja
vještačkog mlijeka, tako da mnoge majke smatraju da je mlijeko u
prahu koje kupuju u prodavnicama bolje i zdravije za njihovu djecu
nego majčino mlijeko.
Osim toga, utvrđeno
je da žene iz siromašnijih porodica duže doje djecu od bogatijih
žena, ali i da bogatije, visoko-obrazovane žene tendiraju dužem
dojenju. Međutim, siromašnije žene rado prelaze na komercijalne
nadomjestke za majčino mlijeko ukoliko im se prihodi povećaju.
Pospješivanje
dojenja nije lahak zadatak. Globalni obrt nadomjestaka za majčino
mlijeko iznosi 44,8 milijarde dolara, i ovdje je interes jasan.
Nasuprot tome, globalna šteta koja nastaje smanjenom inteligencijom
i sklonošću raznim oboljenjima djece koja ne doje dovoljno ili
nikako, je procijenjena na 302 milijarde dolara godišnje.
No comments:
Post a Comment