Nocebo: srmtonosni placebo

Termin placebo je vec poprilicno rasiren i prihvacen u stanovnistvu. Radi se naime o "lijeku" a ne o lijeku, substanci koja nema nikakav fizioloski efekat na ljudski organizam, ali kod covjeka je u stanju da otkloni neki simptom bolesti ili smetnju.

Placebo je razlicito uspjesan kod razlicitih smetnji. Kod migrene npr. placebo "pali" u cak 40 % slucajeva.

Da li je kasno da prestanem pusiti?

Pusaca je sve manje, a bivsih pusaca je sve vise. Prestanak pusenja je san (skoro) svakog pusaca. Tako se u SAD-u procenat pusaca smanjio sa 42 % u 1965. godini na 19 % u 2010. godini. Trend je takodjer u istom pravcu: 69 % pusaca zeli da prestane pusiti (ostatak su vjerovatno omladinci koji su tek poceli da puse i vjerovatno se sa cigaretom u ustima osjecaju odraslo).

Prestanak pusenja nije bez razloga: pusaci koji prestanu pusiti prije svoje 35. godine imaju smrtnost vrlo slicnu onoj od nepusaca.

Smrtonosna priča o nastanku ručnih satova

U prvom svjetskom ratu džepni satovi su postepeno postajali opterećenje. Ispadali su iz džepova, nekada pod vojničku čizmu i tu bi završavali svoj životni vijek. Američka armija je tada tražila satove koji bi bolje pristajali borbi u tranšejama. Fabrike satova su džepne satove pričvršćavale na trake koje bi se mogle vezati na ruku.

Nešto prije rata Nijemci su razvili interesantnu mješavinu elemenata koja je svijetlila u zraku. Radilo se o mješavini radijuma i cinka. Radijum je u to doba postao statusni simbol kojem je pridavana izuzetna ljekovitost. Pierru i Marie Curie je uspjelo da izdvoje samo 100 miligrama čistog radijuma iz tri tone uranijeve rude. Radijum je također radioaktivan a njegovim raspadom nastajao je gas radon.

Izlaganje buci vodi u smrt

U studiji australijskih naucnika objavljenoj u naucnom casopisu "Preventive Medicine" 1. decembra 2011. godine ustanovljena je znacajna veza izmedju izlaganja buci i incidence (broj novih slucajeva na 100 000 stanovnika) nestabilne angine (bolovi u predjelu srca pri naporu ili stresu) i kardiovaskularne bolesti.

Osobe koje su trpile buku na radnom mjestu su imale 53 %, odnosno 75 % vecu sansu da dobiju anginu ili kardiovaskularnu bolest, respektivno, i ovaj efekat nije vezan za povisen krvni pritisak.

Svake godine 150 miliona ljudi osiromaši zbog skupih lijekova

Dvije milijarde ljudi nemaju pristup osnovnim lijekovima a 150 miliona ljudi svake godine bude gurnuto ispod praga siromaštva zbog visoke cijene lijekova, kažu organizatori Treće međunarodne konference o poboljšanju korištenja lijekova (ICIUM), održane prošlog mjeseca u Antaliji (Turska).

Mnogi lijekovi, mada su dostupni pod mnogo nižim cijenama, bivaju plaćeni mnogo skuplje zbog politike farmaceutske industrije da promovira skupe (patentirane) lijekove.