Skoro jedna desetina svih prijevremenih smrti je uzrokovana neaktivnošću

Prema procjenama objavljenim u Lancetu, u čitavom svijetu 9 % ljudi umre prijevremeno zbog manjka fizičke aktivnosti.

Također se procjenjuje da fizička aktivnost, manja od one koju je preporučila WHO, globalno uzrokuje 6 % svih srčanih smrti, 7 % smrti od šećera tipa II, 10 % od raka debelog crijeva i 10 % od raka dojke.

Procjenjene su načinjene prema evidencijama WHO o učestalosti neaktivnosti.Prikazani rezultati pokazuju da umanjena fizička aktivnost ubija isti broj ljudi kao i pušenje ili šećerna bolest.

Ljekari su dosad već ukazivali pacijentima na prednosti redovne fizičke aktivnosti, ali to nije urodilo željenim plodom. Sad je došlo vrijeme da se ukazuje na smrtonosnost fizičke aktivnosti.

Lancet

Manjak i višak sna: oboje vodi na drugu internu

Naučnici okupljeni oko Rohita R. Arore su u jednoj retrospektivnoj studiji pokazali da ljudi koji spavaju manje od 6 sati dnevno imaju 100 % veću šansu da dobiju srčani udar i 60 % veću šansu da obole od srčane insuficijencije u odnosu na one koji spavaju između 6 i 8 sati dnevno.

Međutim ni hronični spavači nisu pošteđeni: oni koji spavaju više od 8 sati dnevno imaju duplo veću šansu da obole od angine pectoris u odnosu na one koji spavaju između 6 i 8 sati.

Manjak sna najvjerovatnije dovodi do bolesti srca preko preduge aktivnosti simpatičkog nervnog sistema (koji je aktivniji tokom budnog stanja) i posljedične intolerancije glukoze, dijabetesa i povećanog nivoa stresnih hormona u krvi koji vode povišenom pritisku i upalnim markerima- sve faktori povezani s kardiovaskularnim oboljenjima.

Nasuprot tome, uzročno-posljedična povezanost predugog spavanja sa srčanim oboljenjima nije tako jasna. "Još uvijek nam nije jasno da li predugo spavanje uzrokuje oboljenje srca ili oboljele osobe teže da spavaju duže", izjavio je Arora.

Najnovija saznanja su objavljena prekjučer (25. marta 2012) na naučnoj sjednici American College of Cardiology u Chicagu.

news@jama

Lijekovi protiv masnoće povećavaju rizik za oboljenje od dijabetesa

Žene u menopauzi koje uzimaju statine, lijekove za obaranje masnoće u krvi, imaju skoro dva puta veći rizik od obolijevanja od šećerne bolesti u odnosu na žene koje ne uzimaju ove lijekove.

Do ovih rezultata došla je ekipa naučnika na čelu sa Annie L. Culver sa Mayo klinike iz Rochestera, Minnesota, istražujući incidencu (broj novih slučajeva) dijabetesa kod 161 808 žena u menopauzi. Povećan rizik za nastanak šećerne bolesti je ustanovljen kod svih oblika terapije statinima i iznosi u prosjeku 1.7.

Mada je još mnogo ranije ustanovljeno da statini ne predstavljaju nikakvu zaštitu kod žena (zapravo ni kod koga), njihovo korištenje je i dalje vrlo raširena pojava zbog intenzivne kampanje farmaceutskih kompanija koje posjeduju patente na ove lijekove.

Archives of  Internal Medicine