Manjak i višak sna: oboje vodi na drugu internu

Naučnici okupljeni oko Rohita R. Arore su u jednoj retrospektivnoj studiji pokazali da ljudi koji spavaju manje od 6 sati dnevno imaju 100 % veću šansu da dobiju srčani udar i 60 % veću šansu da obole od srčane insuficijencije u odnosu na one koji spavaju između 6 i 8 sati dnevno.

Međutim ni hronični spavači nisu pošteđeni: oni koji spavaju više od 8 sati dnevno imaju duplo veću šansu da obole od angine pectoris u odnosu na one koji spavaju između 6 i 8 sati.

Manjak sna najvjerovatnije dovodi do bolesti srca preko preduge aktivnosti simpatičkog nervnog sistema (koji je aktivniji tokom budnog stanja) i posljedične intolerancije glukoze, dijabetesa i povećanog nivoa stresnih hormona u krvi koji vode povišenom pritisku i upalnim markerima- sve faktori povezani s kardiovaskularnim oboljenjima.

Nasuprot tome, uzročno-posljedična povezanost predugog spavanja sa srčanim oboljenjima nije tako jasna. "Još uvijek nam nije jasno da li predugo spavanje uzrokuje oboljenje srca ili oboljele osobe teže da spavaju duže", izjavio je Arora.

Najnovija saznanja su objavljena prekjučer (25. marta 2012) na naučnoj sjednici American College of Cardiology u Chicagu.

news@jama

Izlaganje buci vodi u smrt

U studiji australijskih naucnika objavljenoj u naucnom casopisu "Preventive Medicine" 1. decembra 2011. godine ustanovljena je znacajna veza izmedju izlaganja buci i incidence (broj novih slucajeva na 100 000 stanovnika) nestabilne angine (bolovi u predjelu srca pri naporu ili stresu) i kardiovaskularne bolesti.

Osobe koje su trpile buku na radnom mjestu su imale 53 %, odnosno 75 % vecu sansu da dobiju anginu ili kardiovaskularnu bolest, respektivno, i ovaj efekat nije vezan za povisen krvni pritisak.

Stentovi iz Afganistana

Stentovi su sićušne naprave (obićno 0.5 do par milimetara promjera) u obliku tube od metalne mrežice koje se implantiraju u sužene arterije (najčešće srčane), nakon njihovog terapijskog proširenja, kako bi ih držale otvorenim. Cilje je da srce dobije dovoljno krvi kroz ove arterije, što je u slučaju suženja nemoguće.

Nakon početne upotrebe stentova otkriveno je da su mnogo uspješniji stentovi koji otpuštaju  supstance koje smanjuju upalu u dotičnom dijelu arterije. Jedna od najpoznatijih supstanci koja se koristi u te svrhe jeste Paclitaxel (generičko ime taxol), koji je prvobitno otkrivena u Pacifičkoj tisovine (Taxus brevifolia) u šezdesetim godinama, a kasnije u jednoj srodnoj vrsti (Taxus contorta).