Gandi: Medicina je šejtanska rabota

Prisustvo mnogobrojnih teorija zavjere protiv čovječanstva, od "trovanja ljudi vodom" pa do vakcinacije, ne čudi kada vidimo kakvi su im korijeni.

Jedan od najpoznatijih ljudi moderne historije, predvodnik pokreta za nezavisnost Indije, Mohandas Karamčand Gandi, poznat pod nazivom Mahatma, koji mu je dodijelio jedan indijski nobelovac, imao je zaista interesantne, da se blago izrazim, stavove o medicini. On je, između ostalog, pisao:

Medicinska nauka je kocentrisano biće crne magije. Nadriljekarstvo je beskonačno visoko iznad onoga, što danas izigrava "visoku medicinsku školu"; 
Bolnice su šejtanski instrumenti, koje on koristi da bi održao vlast nad svojim carstvom. One ovjekovječuju poroke, bijedu, ponižavanje i stvarno ropstvo. Zaista, mora da sam bio poludio kad sam razmišljao o tome da se obrazujem u medicini. Za mene bi bio grijeh da se na bilo koji način uključim u užase koji se provode u bolnicama. Kada ne bi postojale bolnice za spolne bolesti i sušicu, bilo bi i mnogo manje sušice i spolnih bolesti.

Uz ovo je zagovarao i da se u Indiji ukinu sve stvari koje su se uvele u posljednjih 50 godina: željeznica, telegraf, bolnice, ljekari a uprkos tome je postao jedan od, po dobru, najpoznatijih ljudi na svijetu.

Vrijedi ipak razmisliti o toj činjenici.

Lahko planinarenje- Mönichkirchen

Jedan dobar prijatelj iz Beča me je prije nekog vremena zamolio da ga posavjetujem po pitanju izleta, planinarenja i zimskog sporta u okolini Beča. S obzirom da je veća korist što više ljudi o tome zna, a ne izlazeći iz kocepta ovoga bloga - jer fizička aktivnost je jedan od ključnih faktora za održavanje dobrog zdravlja- odlučio sam da napišem nekoliko postova o tome, za njega i za sve druge koje interesuje.

Beč ima idealno okruženje kada su u pitanju mogućnosti za zdravu fizičku aktivnost. Veliki parkovi poput Pratera ili Laaerberga, te duž Dunava pružaju mogućnosti za trčanje ili biciklizam a od krajnje lahkih do krajnje teških ruta za planinarenje se može probrati između predivnog pejzaža oko Niuzaljskog jezera (Nežidersko jezero,Neusiedler See) u Gradišću (Burgenlandu), preko brežuljaka i planina Donje Austrije do visokih planinskih masiva u Štajerskoj, a sve unutar sat do sat i po vožnje od Beča.

Nažalost, ljudi iz Bosne i njenih susjednih zemalja, koji žive u Austriji, još uvijek ne shvataju vrijednost svih mogućnosti koje imaju oko sebe i koje s njihove strane najvećim dijelom ostaju neiskorištene. Zato ću u ovih nekoliko postova pokušati da stimulišem svakog onog ko ih čita da spoji ugodno s korisnim i da priušti sebi i svojoj porodici nezaboravne izlete i posjete predivnoj austrijskoj prirodi.

U ovom postu opisujem izlet na koji sam otišao sa majkom i kćerkom, upravo u ovo godišnje doba, 2011. godine. Mönickirchen je udaljen oko sat i deset minuta vožnje od Beča.

Put koji vodi od stanice žičare

Adresa koja vam je potrebna za vašu auto-navigaciju jeste Mönichkirchen 358, 2872 Mönichkirchen. Na tom se mjestu nalazi parking gdje ćete ostaviti auto. Tu se nalazi i žičara, koja u ovo doba godine još uvijek ne radi. Mi smo je koristili jedne druge prilike kada je mjesto bilo krcato skijašima. Već ovdje smo izašli iz područja magle. Bili smo sad bliži Suncu a ja sam se morao skinuti u majicu kratkih rukava.

Pogled nazad na more magle u kotlini. Ovdje je već bilo vrijeme za doručak.

Dječje igralište kod svratišta Enzian

Prelijepa panorama u blizini gornje stanice druge žičare, koju inače imaju pravo koristiti samo skijaši. Nešto ispod smo pili kahvu i uživali u pogledu.

U blizini Hallerhausa

Panorama iz blizine Hallerhausa

S desne, gornje strane od stanice žičare nalazi se puteljak kojim se penje prema gornjoj stanici žičare, a zatim dalje prema vrhu, pored svratišta po imenu Alpengasthof Enzian i dalje prema svratištu Hallerhaus am Wechsel. Cijelim putem ćete naići na uredne putokaze bez straha da zalutate.

Ova je ruta izuzetno pogodna za porodični izlet, ali i za one malo ambicioznije, jer ruta vodi mnogo dalje.  Mi smo ovo mjesto posjetili i u sezoni sankanja i također smo imali nezaboravan doživljaj. U svakom slučaju za preporučiti.

Nocebo: srmtonosni placebo

Termin placebo je vec poprilicno rasiren i prihvacen u stanovnistvu. Radi se naime o "lijeku" a ne o lijeku, substanci koja nema nikakav fizioloski efekat na ljudski organizam, ali kod covjeka je u stanju da otkloni neki simptom bolesti ili smetnju.

Placebo je razlicito uspjesan kod razlicitih smetnji. Kod migrene npr. placebo "pali" u cak 40 % slucajeva.

Izlaganje buci vodi u smrt

U studiji australijskih naucnika objavljenoj u naucnom casopisu "Preventive Medicine" 1. decembra 2011. godine ustanovljena je znacajna veza izmedju izlaganja buci i incidence (broj novih slucajeva na 100 000 stanovnika) nestabilne angine (bolovi u predjelu srca pri naporu ili stresu) i kardiovaskularne bolesti.

Osobe koje su trpile buku na radnom mjestu su imale 53 %, odnosno 75 % vecu sansu da dobiju anginu ili kardiovaskularnu bolest, respektivno, i ovaj efekat nije vezan za povisen krvni pritisak.

Iz prve ruke: Fitnes vjerovatno važniji od gojaznosti

Već je u ranijim studijama pokazano da, mada gojaznost definitivno sa sobom nosi povećan rizik za kardiovaskularna oboljenja i mortalitet, da fitnes ima veći utjecaj na zdravlje od gojaznosti. Tako veći rizik za oboljenje imaju mršavi ljudi koji nisu fit (istrenirani) nego gojazni koji su fit.

 Na slici: 1. područje infarkta - ožiljno, nefunkcionalno tkivo; 2. mjesto tromboze u ovom slučaju.

Na jučerašnjoj prezentaciji još neobjavljenih rezultata jedne studije koja se bavi povezanošću aktiviranih trombocita (krvnih pločica) sa rizikom za kardiovaskularnim komolikacijama poput tromboze, predstavljeni su neki interesantni rezultati.

U Evropi porez na nezdravu hranu

Proteklog ljeta različite evropske nacije su započele proces uvođenja poreza na nezdravu hranu po principu dodatnog poreza na duhan ili alkohol u skandinavskim zemljama. Evropa tako polahko ulazi u borbu protiv gojaznosti, mada je procenat gojaznih ljudi u Evropi skoro duplo manji nego u SAD-u (15.5 % u Evropi naspram 27.5 % u SAD-u).

Mađarska (sa nešto većim procentom gojaznih u odnosu na evropski prosjek - 19.5 %) je uvela dodatni porez na hranu sa visokim procentom masti, šećera, soli i kofeina.

U SAD-u kampanja protiv obrezivanja

U SAD-u je obrezivanje, istina, dosada bilo popularno (55-57% djece se obreže u bolnicama, što vjerovatno nije i konačni procenat), ali u posljednje vrijeme su protivnici obrezivanja bili poprilično aktivni.

U San Francisku su npr. popunili peticiju sa 7000 potpisa za zabranu obrezivanja novorođenčadi. U međuvremenu je već 18 saveznih država uklonilo obrezivanje sa troškova Medicaid osiguranja.

I u Gazu se vraća savremena medicina

Područja sa oskudnim vezama sa naučnim centrima vrlo lahko postanu žrtva farmaceutske industrije. Tako grupa autora iz Gaze za Lancet spominje pokušaj nagovaranja direktora jedne bolnice u Gazi da protiv akutnog krvarenja naloži korištenje jednog skupog lijeka protiv krvarenja (12 000 funti po pacijentu) i to mada je efikasnost takvog lijeka vrlo oskudno dokazana i mada je traneksemična kiselina najefektivnija u takvim situacijama (ali troškovi iznose samo 7 funti po pacijentu).



U članku za BMJ ovi autori navode i ozbiljne pokušaje da se u Gazi pokrene više akademskih i edukativnih seminara i workshopova iz oblasti medicine, pa se je nadati da će i ovaj komad zemlje napokon početi sve više ličiti na jednu normalnu sredinu.

Prva nada u terapiji srčane insuficijencije matičnim ćelijama

Lancet izvještava o preliminarnim rezultatima terapije srčane insuficijencije (slabosti srca) vlastitim stem(matičnim)  ćelijama pacijenta i za početak, rezultati izgledaju obećavajuće.

Srce, kao i većina ostalih tkiva, sadrži nediferencirane stem ćelije (ćelije koje nisu specijalizovane za bilo kakvu funkciju) koje se mogu razviti u miocite (ćelije srčanog mišića), bar u eksperimentima na glodarima, psima i svinjama.

Ne vlakna nego integralne žitarice sprječavaju bolest

Kada se prvi puta otkrilo da hrana bogata vlaknima može spriječiti nastanak kolorektalnog raka, pretpostavilo se da su za taj efekat odgovorna upravo vlakna.

Naknadne studije to nisu potvrdile. To je bio slučaj sa još dosta nutricijskih studija u prošlosti, iz čega su naučnici uveli novi pristup problemu - umjesto da proučavaju efekat određenog sastavnog dijela namirnica, prešli su na proučavanje izvora namirnice.

Bakterijom protiv raka

Svima je vec poznat ljekoviti ucinak bakterije iz porodice Lactobaccilus na crijevnu floru, kada ona bude unistena koristenjem antibiotika.

Medjutim u razvoju su trenutno i terapije mnogim drugim bakterijama protiv razlicitih bolesti.

Nikada ne učite o lijekovima iz novina

British Medical Journal je objavio vezu između jednih novina medijskog mogula Ruperta Murdocha i farma-industrije. Radi se o sponzorisanju medicinskog "novinarstva". Možete zamisliti koliku su ovi sponzorisani članci objektivni.

Farma-industrija zasigurno da ima utjecaja na manje značajne i potkupljivije magazine i dnevnike, nego što su to novine Murdochovog carstva, naročito novine koje se bore za opstanak i zato preporučujem da se svi novinski članci u kojim a se hvali neki novi "super lijek", ili bilo kakav lijek, jednostavno ignorišu.

Farma-industrija zarađuje na liječenju ljudi, ali ispred interesa za humanizam je uvijek interes za profitom. Zato otvorite oči.

Komentar iz British Medical Journala.