Bilo kakva konzumacija alkohola povećava rizik za nastanak raka

O mitu o alkoholu kao kardioprotektivnom faktoru sam već pisao. No tu se priča ne završava. Najnovija uputstva jedne ekspertske savjetodavne grupe iz Velike Britanije upućuju na to da (kvantitativno) bilo kakva konzumacija alkohola povećava rizik za nastanak više vrsta raka, naročito raka dojke, crijeva i jednjaka.

Do ovog zaključka dovela je analiza 44 sistematska istraživanja i meta-analize objavljene od 1995. godine do danas. Istovremeno je objavljeno da je 4-6% svih novih slučajeva raka ima konzumaciju alkohola kao uzrok. Pri tome je obilnija konzumacija povezana s većom incidencom raka, ali je povećanje incidence prisutno i pri minimalnoj konzumaciji alkohola, kada se uporedi s apstinencijom.

Tako npr. statistička prognoza prevalence raka dojke na 1000 žena, koje ne konzumiraju alkohol, u toku čitavog života iznosi 109, dok kod žena koje konzumiraju manje od 14 jedinica alkohola sedmično (što, primjera radi, odgovara nešto manje od 3 litra piva) ona iznosi 126 (povećanje od 15,6%), pri konzumaciji između 14 i 35 jedinica ona iznosi 153 (+40%), a pri konzumaciji od preko 35 jedinica alkohola sedmično ona iznosi 206 (+89%).

Broj slučajeva raka jednjaka kod apstinentnih muškaraca iznosi 6 na 1000 u toku cijelog života. Pri sedmičnoj konzumaciji do 14 jedinica alkohola ona iznosi 13 (+117%), između 14 i 35 jedinica alkohola on iznosi 25 (+317%) a kod onih koji konzumiraju više od toga 58 (+867%).

Slično je zabilježeno i kod mnogih drugih vrsta raka.

Izvještaj Odbora za karcinogenost navodi da vrsta alkoholnog pića pri tome ne igra značajnu ulogu. Rizik je vezan samo za količinu unesenog alkohola, ali "bezbjedne" količine nema. Svaka unesena količina automatski donosi povećan rizik za nastanak različitih vrsta raka.

John Holmes, viši naučni saradnik u Alcohol Research Group Univerziteta u Sheffieldu, koji je bio zadužen za analizu činjenica o riziku po zdravlje u vezi s različitim količinama i navikama pijenja alkohola za Public Health England, komentariše: "Dok mnoge naučne studije sugeriraju da umjerena konzumacija alkohola može biti dobra za srce, naučnici su sve više zabrinuti jer smatraju da su ove studije s navodnim protektivnim efektom alkohola poprilično precijenjene."

"Naše analize jesu pokazale da određeni protektivni efekat postoji, ali kada se uporedi s rizicima koje konzumacija alkohola sa sobom donosi, sav preostali protektivni efekat je minimalan, prisutan samo pri vrlo maloj konzumaciji alkohola i, čini se, povoljan samo za vrlo specifične grupe ljudi u populaciji."

Izvor: BMJ

Večernja čašica ipak nije eliksir zdravlja

Već godinama se u naučnim krugovima "večernja čašica-dvije" alkohola slavi kao recept za dugovječnost. Dobra za krvne sudove, za srce. Pored neospornog štetnog efekta po zdravlje pretjerane konzumacije alkohola, dosad su se ljubiteli "čašice" mogli tješiti da umjerena konzumacija alkohola ne da šteti, nego da čak ima pozitivne efekte na zdravlje. I to ne bez razloga, jer je već više studija objavljeno s rezultatima na tu temu. Jedna od takvih studija je npr. studija objavljena u British Medical Journal (BMJ 2011; 342: d671) prije četiri godine, prema kojoj se najmanje srćanih i moždanih infarkta dešava ljudima koji dnevno piju jedno do dva alkoholna pića.

No čini se da je vrijeme da ova "naučna činjenica" pređe u područje mitova. Naime, kao što je tim Craiga Knotta sa University College London pokazao, skoro sve, ako ne i sve dosadašnje studije na ovu temu su opterećene značajnim metodološkim problemima koji dovode u pitanje njihove rezultate. Jedan od njih je npr. taj što su ispitanici pogrešno svrstavani. Ovime je u grupu "trezvenjaka" svrstan svaki ispitanik koji trenutno nije konzumirao alkohol, mada je poznato da su mnogi ljudi, koji su  dugo vremena konzumirali alkohol redovno i u većim količinama, ali su prije nekog vremena prestali da ga konzumiraju, takođe završili u grupi "trezvenjaka". Tako su posljedice hroničnog konzuma alkohola po zdravlje ljudi jednim udarcem postale zapravo posljedice trezvenjaštva u navedenim studijama.

Nakon što je Knott iz jedne studije s 18 000 ljudi izbacio one koji su prestali s uživanjem alkohola, zdravstvena nadmoć konzumenata nad trezvenjacima se istopila. Statistički je još samo grupa muškarca između 50 i 64 godine, te žena nakon 65 godine još uvijek pokazala manju smrtnost nego u trezvenjaka, međutim Knott smatra da je čak i ta prednost samo umjetna, te da su vjerovatno još neki faktori previđeni u analizi rezultata.

Ideja, koja je mnogim ljudima privlačna, da uživanje alkohola u isto vrijeme donosi zdravlje, je tako postala zvijezda koja se gasi. Mike Daub s australijskog Curtin University rezimira: "kad se nešto čini kao predobro, da bi bilo istina, mora se uzeti s oprezom".

Nasilje na ulicama je proporcionalno prodanom alkoholu

Dosadašnje studije koje su se bavile povezanošću pijenja alkohola sa nasiljem su uglavnom bile temeljene na anketama. Prije par dana je objavljena studija koja je direktno poredila količinu prodatog alkohola u jednom danu sa nasiljem slijedećeg dana, u Ontariu, Kanada.

Da li je kasno da prestanem pusiti?

Pusaca je sve manje, a bivsih pusaca je sve vise. Prestanak pusenja je san (skoro) svakog pusaca. Tako se u SAD-u procenat pusaca smanjio sa 42 % u 1965. godini na 19 % u 2010. godini. Trend je takodjer u istom pravcu: 69 % pusaca zeli da prestane pusiti (ostatak su vjerovatno omladinci koji su tek poceli da puse i vjerovatno se sa cigaretom u ustima osjecaju odraslo).

Prestanak pusenja nije bez razloga: pusaci koji prestanu pusiti prije svoje 35. godine imaju smrtnost vrlo slicnu onoj od nepusaca.

Alkoholicari nece dobiti jetru

Transplantacija jetre je jedini nacin za izlijecenje nekoliko bolesti jetre: lokalizivani rak jetre, fulminantni hepatitis, cirozu jetre itd.

Alkoholni hepatitis, odnosno hepatitis uzrokovan konzumacijom alkohola je jedan od njih. Medjutim, tu se postavilo pitanje, u situaciji kada je broj organa za transplantaciju vrlo nizak (jer jetra nije parni organ, i niko nema jednu "viska" jetru), zasto rizikovati i transplantirati jetru nekome, za koga je vrlo vjerovatno da ce je ubrzo nakon transplantacije ponovo upropastiti?