Rizik za rak u pušača- zapravo još veći

Da je pušenje osnovni riziko-faktor za nastanak raka pluća ( i još nekih drugih upalnih i malignih oboljenja, npr. raka mokraćne bešike ili hroničnog obstruktivnog oboljenja pluća), poznato je već decenijama.

Primjera radi, 75 % novootkrivenih slučajeva raka pluća je otkriveno kod pušaća (mada pušaći čine manji dio populacije, u Evropi u prosjeku između 16 % u Ukrajini i 45 % u Austriji. Bosna i Hercegovina ovdje spada u države s velikim brojem pušaća, 36 %, prema podacima Svjetske Zdravstvene Organizacije iz 2009. godine). Ipak, 25% oboljelih su deklarisani nepušači.

Jedna nova studija o uticaju pušenja na nastanak karcinoma debelog crijeva pokazuje međutim ne samo da pušenje pospješuje nastanak raka debelog crijeva, nego i da su rizici za nastanak različitih vrsta oboljenja kod pušaća dosad bili čak potcijenjeni i pogrešno procijenjeni.

Naime, većina studija je status pušenja kod pacijenata procjenjivala na osnovnu anamnestičkih podataka (vlastita izjava pacijenta o svojim (ne)pušačkim navikama). U upravo objavljenoj studiji (Cross AJ et al.: Metabolites of tobacco smoking and colorectal cancer risk. Carcinogenesis 2014 ) su međutim  pušačke navike određene analizom metaboličkih produkata u krvi specifičnih za pušače uz istovremenu analizu anamnestičkih podataka.

Tako je na površinu isplivala činjenica da mnogi pušači poriču svoj pušački status, odnosno za mnoge anamnestičke nepušače se ispostavilo da su zapravo pušači, nakon krvne analize. Ili u najmanju ruku pasivni pušači koji toga nisu svjesni. 

Mnogi ispitanici iz onih 25 % "nepušača" bi tako lahko mogli preči u 75 % pušača i statistike dodatno pojačati u pravcu štetnosti duhana.

Prestanak pušenja djeluje jače nego antidepresivi

Jedan sistematični review sa meta-analizom 26 studija, objavljen u British Medical Journalu (BMJ 2014;348:g1151) je određivao uticaj prestanka pušenja na mentalno zdravlje pušaća 6 sedmica nakon prestanka pušenja.

Predmet studija su bili anksioznost, depresija, anksioznost zajedno s depresijom, i stres, kod pušaća prije i nakon prestanka pušenja te su bili upoređeni sa zdravom nepušaćkom populacijom.

Rezultati su pokazali da su svi nabrojani poremećaji značajno bili smanjeni kod pušaća nakon prestanka pušenja te da im se značajno poboljšao kvalitet života i raspoloženje. Djelovanje prestanka pušenja je bilo jače kod ljudi koji su imali i znakove psihičkih poremećaja nego kod onih bez, a efektivnost prestanka pušenja je bila jednaka ili jača od efektivnosti antidepresiva ili lijekova koji se koriste protiv poremećaja raspoloženja.

Nakon zabrane pušenja na javnim mjestima incidenca srčanih infarkta se smanjila za trećinu

U jednom epidemiološkom projektu u američkom Olmsted County, Minnesota, zabilježen je broj kardiovaskularnih oboljenja prije i 18 mjeseci poslije zabrane pušenja na radnom mjestu.

Incidenca prije zabrane je iznosila 150.8 srčanih infarkta na 100 000 stanovnika godišnje, a 18 mjeseci nakon implementacije pušenja na radnom mjestu 100.7.

Naučnici su pokušali da ustanove i eventualne promjene u drugim riziko-faktorima u ovom periodu, ali ih nisu uspjeli otkriti. Mnogi pušači su ostavili pušenje nakon zabrane, a drugi su bili primorani pušiti manje. Pasivno pušenje se također smanjilo, što je sve doprinijelo smanjenju broja infarkta.

Ova studija je samo još jedna u nizu (slične studije sa sličnim rezultatima su urađene u najmanje 15 gradova u 8 zemalja) i na osnovu njih se preporučuju dodatni zakoni koji bi trebali osigurati čist vazduh.

Archives of Internal Medicine

Kafa smanjuje smrtnost

U studiji koja je 13 godina pratila smrtnost pola miliona Amerikanaca, ustanovljeno je da konzumacija kafe smanjuje smrtnost, ali ne i da ljudi koji piju kafu duže žive.

Šta ovo znači? Ako neko pije kafu, ne znači da živi zdrav život. Pijenje kafe je vrlo često asocirano sa pušenjem cigareta, i ukoliko se ljudi koji piju kafu generalno uporede sa onima koji je ne piju, onda oni koji piju kafu imaju veću smrtnost.

Međutim, ukoliko se faktor pušenja cigareta izdvoji kao poseban faktor, onda se dobije jasna povezanost između količine popijene kafe i smanjenja smrtnosti - pušaći koji konzumiraju kafu žive duže od onih koji to ne rade.

Dakle- što više kafe pijete, mrtnost je manja, ali ovo pravilo važi samo do 5 šolja kafe dnevno. Od šeste šolje pa nadalje, smrtnost se ponovo povećava.Ukoliko ste muško. Ukoliko ste žensko, smrtnost je otprilike ista ukoliko pijete 6 ili više šolja kafe dnevno ili ukoliko pijete 5, tj. smrtnost je pri ovim dozama najniža.

Govoreći o kvantificiranim efektima, muškarci koji piju 6 ili više šolja kafe dnevno imaju 10 % manju smrtnost, a žene iz iste kategorije 15 %.

NEJM

Hanover zabranio korištenje e-cigareta svojim službenicima na radnom mjestu

E-cigarete ili električne cigarete sadrže punjenje sa tekućinom baziranoj na propilen-glikolu ili glicerinu u kojoj je rastvoren nikotin.

Kad korisnik “uvuče dim” aparat zagrije rastvor i nastaje para bez dima preko koje pušači zadovoljavaju svoju žudnju za nikotinom. E-cigarete se uglavnom reklamišu za mjesta gdje je zabranjeno pušiti cigarete te za odvikavanje od pušenja.

Međutim, porast popularnosti e-cigareta u Njemačkoj je povećao i zabrinutost zdravstvenih ustanova i mnogi od njih su objavili svoju zabrinutost zbog njihovog potencijalnog rizika za zdravlje. U posljednjoj sedmici decembra grad Hanover je zabranio korištenje ovih aparatića u gradskoj administraciji i vozilima, a razmatra i njihovu zaranu u restoranima i drugim zatvorenim javnim mjestima u očekivanju studija koje bi trebale razjasniti situaciju oko njihovog potencijalnog rizika. Odluka grada Hanovera je dijelom zasnovana na proglasu upozorenja Federalnog centra za zdravstvenu edukaciju iz Kölna.

Glavni problem u vezi sa e-cigaretama jeste to sto se radi o medicinskom proizvodu koji, za razliku od nikotinskih flastera ili žvakaćih guma, može da se kupi i van apoteka, odnosno njihova sigurnost nije kontrolisana. Trenutne informacije o riziku ovih naprava su izuzetno skromne.

BMJ

600 000 pušača ostavilo pušenje nakon zabrane

Da državna politika ima najveći uticaj na zdravlje čovjeka pokazuje i najnoviji primjer iz španije. 

Već u prvoj godini nakon što je španija uvela zabranu pušenja na javnim mjestima, prodato je 569 miliona pakovanja cigareta manje u odnosu na prethodnu, a 600 000 pušača je prestalo pušiti, kako navodi Nacionalno vijeće za prevenciju pušenja. Hospitalizacije zbog srčanog udara su u bolnici La Paz u Madridu opale za 10 %, dok su hospitalizacije djece zbog astme u istoj bolnici pale za 15 %.

BMJ

Da li je kasno da prestanem pusiti?

Pusaca je sve manje, a bivsih pusaca je sve vise. Prestanak pusenja je san (skoro) svakog pusaca. Tako se u SAD-u procenat pusaca smanjio sa 42 % u 1965. godini na 19 % u 2010. godini. Trend je takodjer u istom pravcu: 69 % pusaca zeli da prestane pusiti (ostatak su vjerovatno omladinci koji su tek poceli da puse i vjerovatno se sa cigaretom u ustima osjecaju odraslo).

Prestanak pusenja nije bez razloga: pusaci koji prestanu pusiti prije svoje 35. godine imaju smrtnost vrlo slicnu onoj od nepusaca.

Ako ne pusite, jedite soju

Pusenje je uzrok broj 1 raka pluca. Medjutim, to ne znaci da su nepusaci postedjeni raka pluca, nego samo da mnogo rjedje obolijevaju od njega.

Nepusaci (ali ne i bivsi pusaci!) u odnosu na pusace, i zene u odnosu na muskarce, mogu smanjiti svoju sansu obolijevanja od raka pluca ukoliko konzumiraju vise sojinih proizvoda, zakljucili su Yang i saradnici u metaanalizi vise epidemioloskih studija (American Journal of Clinical Nutrition).

Drugim rijecima, prema trenutno dostupnim informacijama (koje vjerovatno nisu i konacne), ukoliko nikada niste bili pusac, ili ste zena, imate sansu da znacajno smanjite svoju sansu obolijevanja od raka pluca konzumiranjem sojinih proizvoda.

Ovaj efekat soje se najvjerovatnije temelji na prisustvu velike kolicine izoflavona u soji, koji takodjer djeluju preventivno i protiv drugih vrsta raka, a osim toga cine celije raka podloznijim djelovanju radioterapije.

AJCN

Crno-bijele cigarete

U Australiji je upravo u toku izglasavanje zakona po kojem pakovanja cigareta ne smiju sadržavati različite boje niti logoe kompanija.

Uskoro će sva pakovanja cigareta u Australiji biti (istina ne crno bijele, ali) maslinasto-zelene boje i naravno upozorenja o opasnostima pušenja. Očekuje se da zakon bude konačno usvojen u decembru 2012.