Kafa smanjuje smrtnost

U studiji koja je 13 godina pratila smrtnost pola miliona Amerikanaca, ustanovljeno je da konzumacija kafe smanjuje smrtnost, ali ne i da ljudi koji piju kafu duže žive.

Šta ovo znači? Ako neko pije kafu, ne znači da živi zdrav život. Pijenje kafe je vrlo često asocirano sa pušenjem cigareta, i ukoliko se ljudi koji piju kafu generalno uporede sa onima koji je ne piju, onda oni koji piju kafu imaju veću smrtnost.

Međutim, ukoliko se faktor pušenja cigareta izdvoji kao poseban faktor, onda se dobije jasna povezanost između količine popijene kafe i smanjenja smrtnosti - pušaći koji konzumiraju kafu žive duže od onih koji to ne rade.

Dakle- što više kafe pijete, mrtnost je manja, ali ovo pravilo važi samo do 5 šolja kafe dnevno. Od šeste šolje pa nadalje, smrtnost se ponovo povećava.Ukoliko ste muško. Ukoliko ste žensko, smrtnost je otprilike ista ukoliko pijete 6 ili više šolja kafe dnevno ili ukoliko pijete 5, tj. smrtnost je pri ovim dozama najniža.

Govoreći o kvantificiranim efektima, muškarci koji piju 6 ili više šolja kafe dnevno imaju 10 % manju smrtnost, a žene iz iste kategorije 15 %.

NEJM

Ljekar će platiti 420 000 € zbog neuspjelog abortusa

Po prvi put je u Španiji jedna djevojka dobila odštetu zbog rađanja zdravog djeteta.

Dvadesetog aprila je ona primljena u EMEC kliniku, specijaliziranu u pobačajima. Ginekolog, predstavljen kao ER, je proračunao da se embrio nalazi u gestacijskoj starosti od 8 sedmica i poduzeo pobačaj vakuumskom aspiracijom.

Kada je djevojka ponovo došla na kontrolu 4. maja, ljekar je ultrazvučnim nalazom utvrdio da je abortus bio uspješan, međutim, 14. avgusta je ponovo posjetila kliniku jer je mislila da je opet zatrudnila. Novi ultrazvučni nalaz je utvrdio da je prethodni abortus bio neuspješan i da je embrio stariji od 22 sedmice. Prema španskom zakonu, abortus nije dozvoljen nakon 22. sedmice osim ukoliko postoji ozbiljan zdravstveni rizik za majku pri održanju trudnoće ili ukoliko majka ima neizliječivu terminalnu bolest.

Prema navodu djevojkine odvjetnice, uprava klinike je djevojci savjetovala da posjeti jednu ilegalnu kliniku u Barceloni da bi prekinula trudnoću.

Prema odluci sudije Francisco José Pérez Martíneza, ovaj ginekolog iz Palma de Mallorke je dužan platiti 420 000 € djevojci kao kompenzaciju za brigu o djetetu,na osnovu činjenice da majka nije željela dijete i da je njegovo sprječavanje u Španiji legalno.

Pérez Martínez je također u odluku uključio i "promjenu porodične strukture, lične autonomije i ličnog razvoja", nastalu nespriječenim porođajem.

Ukupno, ovaj ljekar će morati plaćati mjesečno 978,26 € podrške djetetu dok dječak ne napuni 25 godina i dodatno 150 000 € za emocionalnu štetu kod majke. Ljekarevo osiguranje će preuzeti dio nastalih troškova.

BMJ

Rak ubija i samoubistvom i infarktom

Istraživanje nad preko 6 miliona Šveđana je pokazalo da rak ima i "plan B" za ubistvo svoga domaćina.

Najnovije objavljeno istraživanje nad preko 6 miliona Šveđana starijih od 30 godina je pokazalo da ljudi sa dijagnosticiranim rakom u prvoj sedmici nakon dijagnoze imaju izuzetno visok rizik da se ubiju ili da umru od kardiovaskularnog incidenta (12, odnosno 5.6 puta veći rizik, respektivno).

Analizirajući broj samoubistava, otkriveno je da je mnogo veća incidenca samoubistava kod ljudi sa dijagnosticiranim rakom. Među posebnim vrstama raka, najrizičniji na samoubistvo su rak jednjaka, jetre i gušterače, a zatim rak pluća (16, odnosno 12 puta veći rizik, respektivno).

Ovi se rezultati naravno ne mogu primijeniti na generalnu populaciju u bilo kojoj državi, jer je poznato da je u Švedskoj prisutan naročito veliki postotak ljudi koji boluju od depresije, što je uzrokovano hroničnim nedostatkom sunčanog svjetla. Međutim, da ne leži sve u sunčevom svjetlu govori nam i povećan rizik na nastup nekog smrtonosnog kardiovaskularnog incidenta (npr. srčani ili moždani infarkt).

Tako ljudi sa svježe dijagnosticiranim rakom umiru od kardiovaskularnih incidenata 5.6 puta češće od onih kojima rak nije dijagnosticiran. Najopasnije vrste raka u ovom smislu su tumori centralnog nervnog sistema, a slijede ih rak jednjaka, jetre ili gušterače, te rak pluća (30, 15 i 12 puta veći rizik, respektivno).

Nakon prve sedmice nakog dijagnoze rizik na samoubistvo ili kardiovaskularni incident opada, ali ostaje uvijek prisutan.

NEJM

Manjak i višak sna: oboje vodi na drugu internu

Naučnici okupljeni oko Rohita R. Arore su u jednoj retrospektivnoj studiji pokazali da ljudi koji spavaju manje od 6 sati dnevno imaju 100 % veću šansu da dobiju srčani udar i 60 % veću šansu da obole od srčane insuficijencije u odnosu na one koji spavaju između 6 i 8 sati dnevno.

Međutim ni hronični spavači nisu pošteđeni: oni koji spavaju više od 8 sati dnevno imaju duplo veću šansu da obole od angine pectoris u odnosu na one koji spavaju između 6 i 8 sati.

Manjak sna najvjerovatnije dovodi do bolesti srca preko preduge aktivnosti simpatičkog nervnog sistema (koji je aktivniji tokom budnog stanja) i posljedične intolerancije glukoze, dijabetesa i povećanog nivoa stresnih hormona u krvi koji vode povišenom pritisku i upalnim markerima- sve faktori povezani s kardiovaskularnim oboljenjima.

Nasuprot tome, uzročno-posljedična povezanost predugog spavanja sa srčanim oboljenjima nije tako jasna. "Još uvijek nam nije jasno da li predugo spavanje uzrokuje oboljenje srca ili oboljele osobe teže da spavaju duže", izjavio je Arora.

Najnovija saznanja su objavljena prekjučer (25. marta 2012) na naučnoj sjednici American College of Cardiology u Chicagu.

news@jama

Genska terapija postepeno ulazi u praksu

Ono što je prije nekih desetak godina bilo samo teorija sa morem neriješenih pitanja, danas postepeno ulazi u ljekarsku svakodnevnicu.

Genska terapija predstavlja princip u liječenju prije svega genetičkih oboljenja, u kojima određeni gen nedostaje ili je mutiran. Tim ćelijama se preko vektora (u vidu virusa) dostavi dotični gen i ćelije ponovo dobiju izgubljenu funkciju.

U Great Ormond Street bolnici za djecu, na ovaj način se pokušalo pomoći jednom 16-godišnjaku i prve reakcije na terapiju su obećavajuće. On boluje od hronične granulomatozne bolesti i nema odgovarajuću produkciju fagocita, ćelija koje se bore protiv bakterija i gljivica, tako da je podložan infekcijama. Jedina terapija ove bolesti dosada je bila transplantacija koštane srži.

U nedostatku odgovarajućeg donora, ljekari su ovdje primijenili gensku terapiju: mobilizirali su matične ćelije iz dječakove koštane srži, izolovali ih i transficirali ih sa vektorom koji je sadržao nedostajući gen. Nakon toga su mu vratili matične ćelije, koje su omogućile produkciju fagocita.

Raniji problem sa genskom terapijom je bio da su rezultati bili samo prolaznog karaktera te da su vektori težili aktivaciji proonkogena – gena koji stimulisu nastanak raka. Djeca su u ranijim pokušajima dobijala leukemiju. Ovaj put se je pokušalo sa vektorima koji ne bi trebali izazvati rak.

Prvi rezultati su pokazali uspješan oporavak, koji je djetetu omogućio i uspješnu borbu protiv gljivične infekcije pluća koja ga je ranije ostavljala bez daha. Disanje mu se je poboljšalo i mogao je ponovo poćeti sa školom.

BMJ